Kolega s posla Neno i ja često razgovaramo o povijesti, kulturi, filozofiji… Sličnih smo nazora i obrazovanja, obojica u mnogočemu autodidakti. Obojica cijenimo znanje i umjetnost. Pa smo tako neki dan spomenuli Pustinjsku oluju i opljačkani bagdadski muzej, iz kojega su netragom nestala neprocjenjiva djela prvih svjetskih civilizacija uz Eufrat i Tigris. Tko zna gdje su i čije ih oči gledaju, ali sumnjam da su doista uništena u bombardiranju. To su priče za malu djecu. A mi smo već veliki dečki.
Govorili smo i o izgubljenom Seusovu blagu, prekrasnoj Vučedolskoj golubici i mnogim drugim lijepim stvarima. Bogu hvala, naša ih je zemlja puna. No meni su nekako najfascinantniji hrvatski glagoljski i ćirilićni kodeksi – misali, molitvenici, brevijari – srednjovjekovna remek-djela kaligrafije i minijaturistike. Većina se tih najčešće otetih dragocjenosti čuva u stranim, osvajačkim knjižnicama. Evo samo djelića, popis je doista dojmljiv…
Omišaljski misal iz 14. stoljeća, ali i desetak drugih kodeksa, nalazi se u Vatikanskoj knjižnici. U lenjingradskoj biblioteci (danas Sankt Peterburg) Saljtikov-Ščedrin čuva se pet kodeksa te 200 glagoljskih fragmenata. Državna biblioteka u Berlinu vlasnik je misala iz 1402. godine, poznatog pod imenom Berlinski misal. Nacionalna biblioteka u Beču posjeduje, između ostaloga, glasoviti Novakov misal iz 1381., Ročki misal s početka 15. stoljeća, Brevijar Vida Omišljanina, Kvadrigu Šimuna Grebla i Friščićev psaltir. Moskovski Državni povijesni muzej vlasnik je glagoljskog fragmenta od 17 listova misalića iz 15. stoljeća. Kraljevska biblioteka u Kopenhagenu dobila je u zamjenu Kopenhaški misal iz 15. stoljeća. Britanska biblioteka u Londonu čuva Glagoljski brevijar iz 15. stoljeća i tzv. Londonski odlomak iz 13. stoljeća. Knjižnica Bodlean u Oxfordu posjeduje čak pet glagoljskih kodeksa. U istanbulskoj, ako hoćete carigradskoj, biblioteci Sarayi čuva se glagoljski Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića s početka 15. stoljeća, koji je sa svoje 94 minijature i više od 380 inicijala najljepše iluminiran glagoljski kodeks. U padovskoj knjižnici Instituta za slavensku filologiju čuva se glagoljski brevijar iz 14. stoljeća. Općinska biblioteka u Sieni vlasnik je dvaju glagoljskih rukopisa, od kojih je jedan dar Alberta Fortisa, pisca knjige o Dalmaciji i zapisivača Hasanaginice.
Što veliš, prijatelju? Da se čovjek zamisli…